Ručno brana zrna grožđa
za vrhunsku kvalitetu vina
PONOSNO PREDSTAVLJAMO VIŠE O NAMA

Okus i UžitakVina Dalmacije

Davno je rečeno da je cjelokupna povijest Dalmacije politički, ekonomski pa i umjetnički vezana za lozu jer je tu vinogradarstvo i vinarstvo dugo bila najznačajnija proizvodna grana i temeljni stup gospodarstva, pa je stanovništvu srednje jadranskog područja određivala sudbinu. Dalmatinci nisu bili nerazumni kad su sadili lozu, jer su znali da na malim obradivim površinama ništa nije bilo isplativije uzgajati od loze. Škrta zemlja davala je najveći ekonomski interes kada je na njoj bio podignut vinograd.

Od Damaške strane doni ga znanac moj, Al većina lita al ke stvari ine, Žeja me tira nu mi dajte piti... Al ne bi buklije onda ni pehara... Mene tu služiše vinca razvodnjena Kupicom biše za njih prenesena Petar Hektorović

Vinogradi Dalmacije

Dalmacija je cijelom površinom protkana vinogradima. Područja pod lozom su međusobno dosta različita, ne samo po sortimentu već i po klimi, sastavu tla i drugim ekološkim uvjetima, što omogućava dobivanje velikog broja različitih i osebujnih vina.

Our prideSjeverna Dalmacija

Regija
Sjeverna Dalmacija ima svoju osebujnu klimu i sastav tla i tome prilagođeno vinogradarstvo. Ono je bliže jednim djelom mediteranskom a drugim kontinentalnom tipu uzgoja vinove loze. Vinogradi se pružaju kroz čitavo ovo područje od najsjevernijih na otoku Viru, preko onih razasutih po kršu te plantažnih vinograda u zaravni Ravnih kotara i Petrova polja do vinograda uz more u okolici Petrčana, Zadra, Vodica, i Primoštena. Vinogradarska podregija Sjeverna Dalmacija dijeli se na sljedeća vinogorja
Latitude
38° 25' 00.87``
Longitude
122°32'32.08``
Sorte
Plavina, Lasina, Merlot, Cabernet sauvignon, Syrah, Babić, Vranac, Maraština, Debit, Pošip, Trebbiano Toscano, Rkaciteli, Trbljan, Chardonnay

Our prideDalmatinska Zagora

Regija
Vinogradarska podregija Dalmatinska zagora smjestila se u jadranskom zaleđu kojeg od mora dijele planine Mosor i Biokovo
Latitude
38° 25' 00.87``
Longitude
122°32'32.08``
Sorte
Maraština, Debit, Trbljan, Ninčuša, Kujundžuša, Chardonnay, Merlot, Zlatarica, Medna, Cabernet Sauvignon, Syrah, Plavac

Our prideSrednja i Južna Dalmacija

Regija
U srednjoj i južnoj Dalmaciji ne samo da su najveće vinogradarske površine već su i vinarski najznačajnije. Mnogi ovo područje nazivaju srcem hrvatskih vina, misleći u prvom redu na srednje dalmatinske otoke i poluotok Pelješac.
Latitude
38° 25' 00.87``
Longitude
122°32'32.08``
Sorte
Maraština, Debit, Plavac, Babić, Ninčuša, Zlatarica, Vugava,Merlot, Cabernet Sauvignon, Malvasija, Grk, Pošip, Cetinka, Bratkovina, Trebbiano toscano, Debit, trbljan, Bogdanuša, Drnekuša, Kurtelaška, Plavina, Dobričić, Crljenak

IstražiSorte grožđa

Iz vinograda “ljepote i sunčevog bogatstva“ iznikla su vina Dalmacije koja se nude na tržištu u zemlji i inozemstvu. Osobitost i raznolikost vina oblikuje podneblje ali i ljudsko djelovanje.

Ovo područje bogato je izvornim sortama grožđa, od kojih se mnoge mogu samo ovdje naći, po čemu je Dalmacija jedinstvena u svijetu.

Bijelo grožđe

Pošip

Podrijetlo: Vrhunsko bijelo suho vino koje se dobiva od istoimene sorte grožđa koje je našlo svoje stanište i svoju domovinu u srcu krševitog otoka Korčule u poljima uz mjesta Čara i Smokvica.

Grk

Podrijetlo: Vrhunsko bijelo vino koje se dobiva od grožđa s pjeskovitih vinogradarskih površina u okolici Lumbarde na otoku Korčuli.

više...

Vugava

Podrijetlo: Bijelo suho vino i simbol najjužnijeg jadranskog otoka, Visa.

Maraština

Podrijetlo: Maraština ili rukatac je najrasprostranjenija bijela sorta grožđa u Dalmaciji jer je pogodna za sadnju u krševitim područjima koja su škrta zemljom, ali prihvaća se i u dubokom, čak i pjeskovitom tlu.

Cetinka

Podrijetlo: Kvalitetno bijelo vino koje se proizvodi od stare autohtone istoimene sorte grožđa koje ima najviše u Korčulanskom vinogorju.

Bogdanuša

Podrijetlo: Kvalitetno bijelo suho vino koje se proizvodi od istoimene izvorne sorte grožđa s otoka Hvara (najviše sa položaja u Strogradsko-jelšanskom polju).

Debit

Podrijetlo: Sorta grožđa koja se uzgaja u Sjevernoj Dalmaciji i Dalmatinskoj zagori (oko Oklaja, Šibenika i u Petrovu Polju).

Kujunđuša

Podrijetlo: Kvalitetno suho vino imotskog kraja koje se dobiva od istoimene sorte grožđa. Sorta je nepoznatog podrijetla, ali kako je u Imotskom vinogorju jako rasprostranjena, smatra se izvornom sortom ovoga kraja.

Crno
grožđe

Crljenak (Zinfandel)

Podrijetlo: prije pojave luga i peronospore bio je rasprostranjen diljem Dalmacije. Stručnjaci su na temelju genetskih istraživanja utvrdili da su crljenak i američka sorta zinfandel, te sorte primitivo, različiti nazivi (klonovi) jednake sorte te da je njeno ishodište Dalmacija.

Plavac Mali

Podrijetlo: Na prostoru jadranske obale najrasprostranjenija je crna sorta grožđa. To je autohtona sorta koja kao da je svoje osobine prilagodila klimatskim i zemljišnim uvjetima krševitog podneblja Dalmacije.

Babić

Podrijetlo: Sorta koja se u Dalmaciji uzgaja od davnina na raznim područjima, ali tek na krševitim površinama oko Primoštena daje vrhunsko crno vino koje u svom bukeu sadrži svu ljepotu i surovost vinograda iz kojih se dobiva.

više...

Plavina

Podrijetlo: Sorta koja je poslije plavca malog nekad bila najrasprostranjenija crna loza u Dalmaciji. Dok je plavac loza krša i škrte zemlje plavina je loza koja traži „debelu“ i plodnu zemlju s dosta vlage. Ima je još, što više što manje, diljem Dalmacije, iako se posljednjih godine umjesto nje daje prednost uvezenim sortama.

više...

Vrhunsko, kvalitetno, stolnoKlasifikacija Hrvatskih vina

Vina mogu usto imati i markicu zemljopisnog podrijetla, ukoliko su proizvedena
od grožđa iz iste vinogradarske regije.Što je oznaka kvalitete vina viša, to strožom postaje definicija, pa tako vrhunska vina sa markicom zemljopisnog porijekla moraju zadovoljiti kriterije za vrstu grožđa, položaj u vinogorju uz posebnu kvalitetu i osobine sorte.

Hrvatska vina klasificiraju se prema kvaliteti koja je jasno naznačena na etiketi.

  • Vrhunsko Vino
  • Kvalitetno Vino
  • Stolno Vino

Zanimljive informacije

128
Vinograda
780 vrsta
Sorti vina
35000 litara
Količina vina
50000 tona
Količina grožđa

Podrijetlo: Vrhunsko bijelo suho vino koje se dobiva od istoimene sorte grožđa koje je našlo svoje stanište i svoju domovinu u srcu krševitog otoka Korčule u poljima uz mjesta Čara i Smokvica.

Obilježja: Vino je posebne sortne arome, zbog čega se smatra najboljim bijelim vinom Dalmacije. Sadrži dosta visoki alcohol, posebno za bijela vina od 12,5 do 14 vol. % alkohola.

Vrijednost vina od sorte: Servira se na temperaturi od 10-11ºC, a najbolje se slaže uz školjke i škampe, sva jela od kuhane ribe i bijelog mesa a može se servirati i uz juhe, posebno one od plodova mora.

Područje Uzgoja: otok Korčula

Podrijetlo: Vrhunsko bijelo vino koje se dobiva od grožđa s pjeskovitih vinogradarskih površina u okolici Lumbarde na otoku Korčuli.

Obilježja: Vino se zapaža po zlatnožutoj boji, kristalnoj čistoći, osobitom kiselkastom okusu, koji završava ugodnom, laganom gorčinom. Vino sadrži 11,5 do 13,5 vol. % alkohola.

Vrijednost vina od sorte: Vrhunsko vino Grk servira se na temperaturi od 11ºC uz najbolja jela od bijelog mesa i ribe pečene na roštilju te uz rakove i školjke, a može ići i uz razne riblje juhe.

Područje Uzgoja: otok Korčula

Podrijetlo: Bijelo suho vino i simbol najjužnijeg jadranskog otoka, Visa.

Obilježja: Od ove izvorne dalmatinske sorte grožđa dobiva se vino koje se odlikuje upečatljivom zlatnožutom bojom, posebnim mirisom koji je ugodan, ali ne previše napadan a okus je pun s laganim okusom sortne arome. Vugava po mnogima ima blagi medni okus koji je posebno raskošan, zato za nju se kaže da se više jede nego pije. Ima često visoki alkohol od 12 do 13,5 vol. % alkohola.

Vrijednost vina od sorte: Servira se na temperaturi od 10ºC, a najbolje se slaže uz lignje, škampe, rakove, glavonošce, razne školjke i bijelu ribu pripremljenu na razne načine.

Područje Uzgoja: otok Vis

Podrijetlo: Maraština ili rukatac je najrasprostranjenija bijela sorta grožđa u Dalmaciji jer je pogodna za sadnju u krševitim područjima koja su škrta zemljom, ali prihvaća se i u dubokom, čak i pjeskovitom tlu.

Obilježja: Kvalitetne maraštine su suha vina s najčešće 11 do 12 vol.% alkohola, a vrhunska su također bez većeg ostatka šećera s izuzetno visokim alkoholom od 12 do 13 vol. % alkohola.

Vrijednost vina od sorte: Slaže se s raznim jelima od bijelog mesa pa čak i ona pečena, te uz bolje vrste riba. Servira se rashlađena na temperaturi od 10ºC.

Područje Uzgoja: Lastovo, Hvar, Pelješac, Korčula, Šibenik, Benkovac itd.

 

Podrijetlo: Kvalitetno bijelo vino koje se proizvodi od stare autohtone istoimene sorte grožđa koje ima najviše u Korčulanskom vinogorju.

Obilježja: Vino ima nježnu zlatnožutu boju, ugodno je i pitko s nenaglašenom sortnom aromom. To je suho vino s 11,5 do 12,5 vol. % alkohola.

Vrijednost vina od sorte: Servira se rashlađeno na temperaturi od 11ºC uz bijelu kuhanu ribu i mladu janjetinu.

Područje Uzgoja: otok Korčula

Podrijetlo: Kvalitetno bijelo suho vino koje se proizvodi od istoimene izvorne sorte grožđa s otoka Hvara (najviše sa položaja u Strogradsko-jelšanskom polju).

Obilježja: Vino je zelenkasto-žute boje, puno i skladno, a posebnu aromu resi lagana gorčina i svježina rijetka za otočna vina.

Vrijednost vina od sorte: Ovo vino izvrsno se slaže s kvalitetnom bijelom ribom posebno pripremljenom na „lešo“ (kuhano), a može servirati i uz kuhanu janjetinu, čak i uz govedinu. Poslužuje se rashlađena na temperaturu od 10 do 12ºC, ovisno o jelu.

Područje Uzgoja: otok Hvar

Podrijetlo: Sorta grožđa koja se uzgaja u Sjevernoj Dalmaciji i Dalmatinskoj zagori (oko Oklaja, Šibenika i u Petrovu Polju).

Obilježja: Debit je uvijek suho vino svjetlije žute boje, iako se ranije proizvodio stajanjem na komini pa se dobivalo vino “visoke” boje tzv. “žutine”. Debit je svježeg i vrlo skladnog nenametljivo kiselkastog i punog okusa, karakterističnog za dalmatinska kontinentalna vina. Najčešće ima 11 do 12,5 vol % alkohola.

Vrijednost vina od sorte: Poslužuje se rashlađeno na temperaturi od 11ºC uz jela od bijelog mesa.

Područje Uzgoja: Sjeverna Dalmacija i Dalmatinska zagora

Podrijetlo: prije pojave luga i peronospore bio je rasprostranjen diljem Dalmacije. Stručnjaci su na temelju genetskih istraživanja utvrdili da su crljenak i američka sorta zinfandel, te sorte primitivo, različiti nazivi (klonovi) jednake sorte te da je njeno ishodište Dalmacija.

Obilježja:

Vrijednost vina od sorte:

Područje Uzgoja: Kaštelansko

Podrijetlo: Na prostoru jadranske obale najrasprostranjenija je crna sorta grožđa. To je autohtona sorta koja kao da je svoje osobine prilagodila klimatskim i zemljišnim uvjetima krševitog podneblja Dalmacije.

Obilježja: Plavci sa otoka Brača i Biševa imaju 12,5-13,5 % alk. vol, iako imaju izrazito različit buke; plavac sa otoka Hvara nešto je jači sa 12,5-14% alk. vol. i svrstava se u vrhunska vina, no na poluotoku Pelješcu je ova loza našla svoje prirodno stanište te su vina sa nekoliko položaja na poluotoku ne samo vrhunska, već su ona sa položaja Dingač proglašena vrhunskim vinima i stavljena pod državnu zaštitu već 1961., a ona sa položaja Postup 1967. god.

Vrijednost vina od sorte: Ovo vino se servira na temperaturama 16 – 18ºC, i dobro se slaže sa morskim brodetima, plavom ribom pripremljenom na razne načine, jelima od tamnog mesa i divljači, kao i sa zrelim sirevima.

Područje Uzgoja: Poluotok Pelješac, otok Brač, otok Biševo

Podrijetlo: Sorta koja se u Dalmaciji uzgaja od davnina na raznim područjima, ali tek na krševitim površinama oko Primoštena daje vrhunsko crno vino koje u svom bukeu sadrži svu ljepotu i surovost vinograda iz kojih se dobiva.

Obilježja: Crno suho vino Babić dobiveno od grožđa iz primoštenskih geometrijskih terasa, suho je s 12,5 do 14 posto alkohola. Vino se odlikuje posebnom tamnom rubin bojom, izuzetno je punog okusa s izraženim mirisom, te je neznatne trpkosti i s finim bukeom koji se dobiva sazrijevanjem u hrastovim bačvama.

Vrijednost vina od sorte: Servira se na temperaturi od 18ºC, uz tamna mesa, posebno pripremljena na lovački način, kao i uz plavu ribu s žara.

Podrijetlo: Sorta koja je poslije plavca malog nekad bila najrasprostranjenija crna loza u Dalmaciji. Dok je plavac loza krša i škrte zemlje plavina je loza koja traži „debelu“ i plodnu zemlju s dosta vlage. Ima je još, što više što manje, diljem Dalmacije, iako se posljednjih godine umjesto nje daje prednost uvezenim sortama.

Obilježja: Od ovog grožđa ne dobiva se vatreno vino, već vino srednje snage sa 11-12 vol. % alkohola, koje je lagano, ukusno, pitko i prikladno za izravnu dnevnu konzumaciju.

Vrijednost vina od sorte: Najbolje ga je servirati na temperaturi od 16-18 ºC, a dobro se slaže se sa tvrdim, pikantnim sirevima i jelima od tamnog mesa i plave ribe, naročito brodetima.

Područje Uzgoja: otok Hvar i Pelješac