Počeci zadružnog organiziranja u Dalmaciji
Počeli smo 1907. Začeci zadružnih odnosa, građenih na zajedništvu i solidarnosti, nastali su kada je čovjek je shvatio da je u zajednici jači, sigurniji, lakše podnosi teškoće, stvara i brani stvoreno. Osnovna organizacija Hrvata prilikom dolaska na jadransku obalu u 7. stoljeću bila je oslonjena na obiteljske zajednice slične današnjim zadrugama. Temeljile su se na zadružnim načelima zajedništva, jednakosti, uzajamnosti, solidarnosti.
„Družba“ u pustinji Blaca
Jedan od prvih oblika udruženog djelovanja bila je pustinjačka „družba“ u pustinji Blaca na otoku Braču. Svećenici glagoljaši, bježeći iz Poljica pred Turcima, dolaze na Brač gdje im knez dodjeljuje pustinjski predjel Blaca. Kod špilje Ljubitovica podižu samostan i gospodarske zgrade. Počinju se baviti poljodjelstvom, koje je bilo osnovni izvor egzistencije. Ispravom od 20. lipnja 1950. biskup Petar Cedulin dopustio je svećeniku Vitačiću da utemelji „družbu“ i to po zadružnim načelima ravnopravnosti, uzajamnosti, moralnosti, socijalne sigurnosti i zajedničkog odlučivanja.
Blagajnica uzajamne vjeresije
Prvo zadružno udruživanje u Dalmaciji, pretežno težaka i obrtnika, dogodilo se 5. lipnja 1864. kada je osnovana Blagajnica uzajamne vjeresije u Korčuli (Cassa di Mutuo sredito in Curzola). Na dan osnivanja bilo je 90 družinara potpisnika iz političkog kotara Korčule, privučenih potrebom, a ne političkim uvjerenjem. Razlog osnivanja bio je stvoriti raspoloživa sredstva koja bi se koristila za zajmove s prihvatljivim kamatama kako bi se pomoglo u kriznim razdobljima, ali i za osiguranje razvoja obiteljskih gospodarstava.
Osnivanje Zadružnog saveza Dalmacije
Početkom 19. Stoljeća u Dalmaciji već djeluje preko 160 zadruga, pa se nametnulo razmišljanje o povezivanju zadruga u više forme organizacije.Zadruge su s oduševljenjem prihvatile tu ideju, pa je 21. veljače 1907. organizirana Osnivačka skupština u Splitu. U Općinskoj vijećnici okupilo se 40 predstavnika kreditnih i gospodarskih zadruga Dalmacije da utemelje zadružni savez. Pretežno su to bile seoske zajmovne bllagajne, ali je bilo i vinarskih, uljarskih, ribarskih, ružmarinskih, obrtničko-potrošačkih i drugih zadruga. Nakon što je izabran za predsjednika Saveza, dr. Ivan Marović je rekao: „Sjeme je bačeno u zemlju, uhvatilo klicu, a sada treba da gojimo i čvstimo ovu ustanovu… Ovaj savez naših zadruga jest historički događaj u našemu narodu…Zadrugarstvo je prirodno hrvatskom narodu, koji je uvijek živio zadružnim životom…“ O osnivanju Zadružnog saveza Dalmacije pisao je i Narodni list.
Djelatnost Zadružnog saveza Dalmacije
Zadružni savez Dalmacije na usluzi je svim zadrugama i zadrugarima ili onima koji to tek namjeravaju postati. Stručna služba Saveza pruža usluge savjeta iz posebnih znanja o zadružnim propisima i uvjetima poslovanja zadruga. Sukladno volji članova Saveza, pomoć se daje svima koji to zatraže, jer je jedan od temeljnih ciljeva Saveza unaprjeđenje zadrugarstva putem pomoći u osnivanju zadruga, ostvarivanju projekata zadruga, pružanju pravnih i poslovnih savjeta te organizaciji javnih događanja prilikom kojih se zadruge i zadrugarstvo promoviraju u medijima.
Tijela Saveza
Skupština
Nadzorni odbor
Predsjednik i upravitelj Saveza
Savjetodavno vijeće (radno tijelo)
