Splitsko-dalmatinska županija prostorno je najveća županija Dalmacije, a ujedno i županija s najvećim brojem zadruga, ne samo u Dalmaciji, već i na razini Hrvatske. Prva zadruga na ovom području osnovana je 1875. godine u Grohotama na Šolti i to kao Pčelarska zadruga. 1892. godine u Velom Grablju osnovana je Ružmarinska zadruga, a godinu dana kasnije u istom mjestu osnovana je Seoska blagajna. U Splitu je 1896. godine osnovana Splitsko težačka blagajna, međutim, bila je kratkog vijeka i već 1910. prestala s radom. Potom se osnivaju zadruge u svim manjim mjestima posebno po otocima (Jesenice, Starigrad, Pučišće, Grablje itd.) i to uglavnom kao Seoske zajmovne blagajne (u Visu 1902. Hrvatska blagajna). Kasnije se, posebno u razdoblju između dva rata osnivaju nove zadruge i to za razne djelatnosti. Međutim, najviše je bilo onih čiji su se zadrugari bavili vinarstvom, jer je tada samo na području Splita bilo zasađeno 6.532 ha vinograda i proizvodilo se 116.440 hl vina.
Danas su se zadruge zadržale uglavnom u manjim mjestima, pa tako u Splitsko-dalmatinskoj županiji djeluje 189 pravno priznatih zadruga, koje okupljaju 3035 zadrugara i osiguravaju 85 radnih mjesta.
Zadruge ove županije uglavnom se bave poljoprivrednom djelatnošću (30%), prvenstveno vinarstvom i uljarstvom, a zastupljena je i prerađivačka industrija (25%).
Primjer dobre prakse
Poljoprivredna zadruga MARINA svoje korijene vuče još iz 1908. godine kada je osnovana njezina prednica Uzajamna seljačka blagajna, zadruga štednokreditnog tipa. Danas je PZ Marina respektabilan gospodarski subjekt, koji ostvaruje promet od 40 mil. kuna, te ima 270 zadrugara i više od 1000 kooperanata. Zadruga je prepoznatljiva po proizvodnji domaćeg ekstra djevičanskog maslinovog ulja, te djevičanskog maslinovog ulja, te se bavi otkupom i plasmanom suhih smokava, badema i rogača. Ujedno je i vlasnik povijesnog butik hotela „Marinska kula“.
Uskoro se očekuje otvaranje novog poslovno-proizvodnog središta za otkup i preradu domaćih maslina Poljoprivredne zadruge Marina, investicije vrijedne 30 mil. kuna
Novosagrađeni objekt ima površinu veću od 4000 m² u tri etaže, a većina tog prostora namijenjena je za otkup i preradu domaćih maslina, proizvodnju, pakiranje i skladištenje domaćeg maslinovog ulja, te preradu smokava i rogača. Objekt će raspolagati i uljarom koja će pratiti najsuvremenije tehničke standarde, skladištem domaćeg maslinovog ulja kapaciteta 300.000 litara, reprezentativnom kušaonicom i kongresnom salom.
Prva zadruga na području Šibensko-kninske županije osnovana je u Šibeniku 1898. godine kao Poljoprivredna zajmovna blagajna. I ostale prve zadruge na ovom području osnivaju se kao zajmovne ili seoske blagajne, poput one u Murteru osnovane također 1898. godine, te Primoštenu i Prvić Šepurinama osnovanih 1899. godine. Njihovi članovi su pretežno bili vinogradari, jer se tada najviše stanovništva bavilo vinogradrstvom i vinarstvom. Pod vinovom lozom bilo je 11.218 ha, a proizvodilo se ukupno 212.020 hl vina, što je bilo najviše u Dalmaciji. Kasnije su, sve do Drugog svjetskog rata dominirale zadruge koje su se bavile vinarstvom. Nakon Drugog svjetskog rata sve su se vinarske zadruge preoblikovale i integrirale u jedinstvenu tvrtku Vinalko, a zadruge se osnivaju u drugim djelatnostima posebno u maslinarstvu i ribarstvu. Vinarstvom se bavila još jedino zadruga Primošten Južni.
Danas na području Šibensko-kninske županije djeluje 69 zadruga koje okupljaju 769 zadrugara i zapošljavaju 129 osoba. Pretežita djelatnost ovih zadruga je poljoprivreda i to uglavnom maslinarstvo (npr. PZ Primošten Burni, PZ Pirovac itd.).
Primjer dobre prakse
PZ PIROVČANKA iz Pirovca osnovana je 1945. godine, a prve djelatnosti bile su vezane uz poljoprivredu: proizvodnja, otkupi, prodaja. Iz tih djelatnosti pojavila se potreba za otvaranjem prve poljo-apoteke. Nakon toga otvaraju se prodavaonice industrijskom robom, građevinskim materijalom, prehrambenih proizvoda. 60-ih godina “Pirovčanka” širi svoju djelatnost na turizam. 1969. godine razvija svoju proizvodnju maslinovog ulja u vlastitom pogonu. 70-ih osigurava tehničke preduvjete te se uključuje u pružanje komunalnih usluga. 90-ih proširuje svoje maloprodajne kapacitete. Pod svojom etiketom puni “pirovačko maslinovo ulje” iz čega se razvija veleprodaja. Uz to postaje regionalni distributer nekoliko eminentnih hrvatskih tvrtki. Godine 2004. otvara u vlastitoj režiji benzinsku postaju “PINA”. Kroz cijelu svoju povijest, “Pirovčanka” kontinuirano bilježi rast, što je rezultiralo višestrukim povećanjem imovine.
Od samog osnutka “Pirovčanka” sudjeluje u akcijama izgradnje kompletne infrastrukture u Pirovcu (voda, struja, asfaltiranje ulica), u izgradnji društvenih prostorija (pošte, ambulante, kino dvorane, ljekarne), u izgradnji plaža i uređenju mjesta..Zbog svega navedenog “Pirovčanka” je nositelj gospodarstva u Općini Pirovac, a zahvaljujući svom rastu i stabilnosti, prihvaćena je kao ozbiljan poslovni partner.
Danas ova zadruga broji 33 zadrugara, 23 zaposlenih, više od 500 kooperanata, te je glavni gospodarski subjekt u općini Pirovac. Osim trgovine, maloprodaje i veleprodaje, Zadruga se bavi i proizvodnjom maslinovog ulja, maloprodajom nafte i naftnih derivata, djelatnostima iz područja turizma i ugostiteljstva.
Zadrugarstvo na području Zadarske županije ima dugu tradiciju. Tu su stanovnici vrlo rano prihvatili zadrugarstvo kao oblik udruživanja koji im može pomoći u njihovim gospodarskim aktivnostima. Tako je 1874. godine u Zadru, kao druga u Dalmaciji, osnovana zadruga pod nazivom Societa pella pesca da bagno e del corallo (Društvo za lov spužava za pranje i koralje). Na ovom području je 1907. godine bilo najviše zadruga u Dalmaciji, pa je na 3900 stanovnika otpadala jedna zadruga. U narednom razdoblju, njihov broj počinje znatno opadati. Nakon Drugog svjetskog rata, u duhu novih socijalističkih stremljenja, dolazi do preoblikovanja zadruga i na ovom području, a zbog lošeg poslovanja mnoge se potom i ukidaju. Uspostavom samostalne i neovisne Hrvatske, osnivaju se nove zadruge na čistim ekonomskim odnosima.
Danas na području Zadarske županije djeluje 85 zadruga u koje je učlanjeno 1600 zadrugara. Ove zadruge zapošljavaju 236 osoba, a u 2013. godini ostvarile su ukupan prihod u iznosu oko 135 mil. kuna. U Zadarskoj županiji zadruge se pretežito bave poljoprivrednom djelatnošću, a uz to su zastupljene i prerađivačka industrija i trgovina.
Primjer dobre prakse
Ribarska zadruga OMEGA 3 iz mjesta Kali jedna je od najuspješnijih zadruga u Hrvatskoj, iako je relativno mlada, ima tek 7 godina. Zadruga je osnovana 2008. godine, a bavi se ulovom i prodajom sitne plave ribe. Danas Omega 3 okuplja 23 zadrugara i 31 brod.
U kolovozu 2012. godine Zadruga Omega 3 je u poslovno industrijskoj zoni Šopot (Benkovac) otvorila novi pogon za skladištenje i preradu sitne plave ribe. Projekt je vrijedan 40 mil. kuna, a za isti su povučena sredstva iz IPARD programa u iznosu od 10,7 mil. kuna.
Ribarska zadruga OMEGA 3 iz Kali na otoku Ugljanu, jedna je od najuspješnijih zadruga u Hrvatskoj.
Dubrovačko-neretvanska županija ima dugu tradiciju zadrugarstva. Naime, zadruge su u povijesti ovog područja vrlo često bile jedini oblik putem kojeg su poljoprivrednici prodavali svoj proizvod.
Upravo je na području ove županije osnovana prva zadruga u Dalmaciji, ujedno i prva poljoprivredna zadruga u Hrvatskoj. Riječ je o Blagajnici uzajamne vjeresije, osnovane 1864. godine u Korčuli. Zadruga je rasprostranjeno djelovala i imala je svoju ispostavu u Metkoviću.
U ovoj županiji dominirale su zadruge čiji su se članovi bavili vinarstvom (1898. u Kuni, 1902. u Janjini, 1908. u Potomju, itd…), iako su uglavnom osnivane kao seoske blagajne. S vremenom su se osnivale specijalizirane zadruge, pretežno kao zadružni podrumi i vinarije, od kojih mnoge uspiješno dijeluju i danas.
Na području ove županije danas su registrirane 53 zadruge koje okupljaju 2054 zadrugara i osiguravaju 137 radnih mjesta. Pretežita djelatnost zadruga na ovom području je poljoprivreda, odnosno vinarstvo i vinogradarstvo.
Primjer dobre prakse
PZ Putniković iz Putnikovića osnovana je 1945. godine i od tada djeluje u kontinuitetu. Djelatnost zadruge u prvom redu je vinarstvo, prerada grožđa i opskrba proizvođača reprodukcijskim materijalom. Posjeduje vlastiti podrum, kojeg prema mogućnostima stalno nadopunjuje suvremenom opremom. 1965. godine izgrađena je vinarija koja danas ima kapacitet 220 vagona. Vinarija je posljednjih godina obnovljena i suvremeno opremljena.
Danas zadruga ima 144 zadrugara i 20 zaposlenih, a uz vinarstvo svoju djelatnost širi i na vinski turizam. Naime, zadruga je osmislila projekt Prvog hrvatskog muzeja vinarstva i vinogradarstva, vrijedan 2 mil. eura. U ovom Muzeju organizirat će se razne vinokušnje, ocjenjivanja vina, degustacije, prezentacije i sve ostale aktivnosti koje su vezane za vinogradarski i vinarski svijet. Muzej je zamišljen da ne bude statična ustanova, već dinamični centar vinogradarstva i vinarstva Hrvatske, a osim unutarnjeg izložbenog dijela, postojao bi i izložbeni dio na otvorenom, gdje bi bili prikazani stari načini prerade grožđa, maslina i sl.