{"id":9450,"date":"2021-04-22T17:40:00","date_gmt":"2021-04-22T15:40:00","guid":{"rendered":"https:\/\/studioeditori.com\/mdrus_new\/?p=9450"},"modified":"2024-06-02T17:45:03","modified_gmt":"2024-06-02T15:45:03","slug":"luk-i-strijele-vilok-kanja-vs-hunter","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/studioeditori.com\/mdrus_new\/2021\/04\/22\/luk-i-strijele-vilok-kanja-vs-hunter\/","title":{"rendered":"LUK I STRIJELE VILOK KANJA VS HUNTER"},"content":{"rendered":"\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t
<\/div>\n\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t

Gospodin Ratomir Kli\u0161ki\u0107 Muzeju Domovinskog rata u Splitu donirao je predmete svog pokojnog sina Gorana, zapovjednika Diverzantskog voda 4. gardijske brigade Hrvatske vojske \u0161to je bila prva donacija Muzeju uop\u0107e. Donaciju \u010dine razli\u010diti predmeti poput vatrenog i hladnog oru\u017eja, vojnih uniformi, odlikovanja i osobnih predmeta koje je Goran Kli\u0161ki\u0107 koristio tijekom Domovinskog rata prije tragi\u010dne pogibije 1992. godine kod mosta na Bistrini. Me\u0111u doniranim predmetima posebno se isti\u010de luk sa strijelama kojeg je izradila tvrtka Vilok, a radi se o modelu\u00a0Kanja vs Hunter<\/em>.<\/p>

Kada se spomene oru\u017eje suvremenog vojnika, uglavnom se pomisli na pu\u0161ku, samokres, strojnicu ili neko drugo vatreno oru\u017eje, kojim je uostalom i naoru\u017eana svaka suvremena vojska svijeta, ali odre\u0111eni vojni zadaci ponekad zahtijevaju upotrebu oru\u017eja posebnih tehni\u010dkih zna\u010dajki i mogu\u0107nosti, poput luka ili samostrela.<\/p>

Luk sa strijelama jedno je od najstarijih oru\u017eja u povijesti \u010dovje\u010danstva, a slu\u017eilo je i slu\u017ei za ratovanje i za lov, a danas se koristi i u streli\u010darskim natjecanjima. Kroz povijest se javljalo u svim veli\u010dinama i oblicima kod razli\u010ditih naroda te se izra\u0111ivalo od razli\u010ditih materijala. Tijekom stolje\u0107a razvijeno je vi\u0161e vrsta lukova, a danas razlikujemo tri vrste modernog luka: duga\u010dki luk, dvostruko zakrivljeni luk i slo\u017eeni luk.<\/p>

Duga\u010dki luk najstariji je oblik modernog luka i osnova je svih lukova. Oblikovan je od jednog komada drveta, ni\u0161ani se nisu koristili, a kori\u0161tenje luka podrazumijevalo je izuzetnu vje\u0161tinu i uvje\u017ebanost.<\/p>

Dvostruko zakrivljeni luk, kako i sam naziv ka\u017ee, karakterizira nasuprotna zakrivljenost na samim krajevima krakova \u0161to daje dodatnu snagu, odnosno krutost luku.<\/p>

Slo\u017eeni luk moderni je luk razvijen u SAD-u \u0161ezdesetih godina 20. stolje\u0107a, prvenstveno kao lova\u010dki luk. U odnosu na druge lukove slo\u017eeni luk je superiorniji u brzini, preciznosti i dometu. Na krajevima svojih krakova ima rotiraju\u0107a tijela (koloture) kao i odgovaraju\u0107i sistem tetiva (tetiva i dvije pomo\u0107ne strune, odnosno kablovi). Koloturi na krajevima krakova imaju dva \u017elijeba na svojoj periferiji koja stoje u ravnini jedan do drugog. U jednom \u017elijebu nalazi se tetiva koja slu\u017ei kao nategna i ispaljuje strijelu, a u drugom \u017elijebu le\u017ei kabel. Krajevi tetive le\u017ee namotani u \u017elijebu i \u010dvrsto su pri\u010dvr\u0161\u0107eni za sami kolotur. Potezanjem tetive koloturi se okre\u0107u oko svojih osovina, tetiva se odmotava sa svojeg \u017elijeba, dok se kablovi namotavaju na svoje \u017elijebove pri \u010demu se krakovi savijaju te se akumulira energija elasti\u010dnih sila. Koloturi omogu\u0107avaju da sila u punom nategu bude zna\u010dajno manja od maksimalne sile luke \u010dime se posti\u017ee mirnija ruka i preciznije ciljanje. Otpu\u0161tanjem tetive pri ga\u0111anju, osloba\u0111a se akumulirana energija na krakovima, odnosno koloturima luka \u0161to dovodi do ve\u0107e brzine strijele, a samim time i ve\u0107e kineti\u010dke energije. Snaga luka mjeri se u funtama ili librama, a nateg luka u in\u010dima. Najve\u0107a dozvoljena natjecateljska snaga luka u punom nategu je 60 funta.<\/p>

Luk koji je pripadao Goranu Kli\u0161ki\u0107u, a \u010duva se u fundusu Muzeja Domovinskog rata u Splitu slo\u017eeni je luk tvrtke Vilok koja je s radom zapo\u010dela prije nekoliko desetlje\u0107a. Osniva\u010d Viktor Jeromel jo\u0161 kao dje\u010dak u stolarskoj radionici svog oca razvio je ljubav prema drvu i drvenim proizvodima. Okosnica proizvodnje tvrtke Vilok 80-ih i 90-ih godina pro\u0161log stolje\u0107a bili su samostreli i lukovi visoke kvalitete i preciznosti izrade o \u010demu svjedo\u010di i podatak da je Slovenac Rajmond Debevec na svjetskom prvenstvu u Francuskoj 1993. godine osvojio zlatno odli\u010dje u ga\u0111anju samostrelom koriste\u0107i samostrel tvrtke Vilok.<\/p>

Nakon \u0161to je na Facebook stranici Muzeja Domovinskog rata u Splitu objavljena slika Goranova luka, Viktor Jeromel prepoznao je svoj uradak te se prisjetio kako je on dospio u ruke Gorana Kli\u0161ki\u0107a.<\/p>

Goran je u dru\u0161tvu prijatelja do\u0161ao do \u0161tanda Viktora Jeromela na Zagreba\u010dkom velesajmu 1988. godine. Viktor Jeromel te je godine na sajmu predstavljao proizvode svoje tvrtke, a Goran Kli\u0161ki\u0107 bio je zainteresiran za kupnju luka. Na \u0161tandu je bilo izlo\u017eeno 15 komada luka modela\u00a0Kanja vs Hunter<\/em>, \u010dvrstog i kvalitetnog lova\u010dkog luka kojeg je Viktor Jeromel izradio 1987. godine. Luk\u00a0Kanja vs Hunter\u00a0<\/em>bio je rezultat nastojanja da se napravi luk ve\u0107e snage i s mogu\u0107no\u0161\u0107u pode\u0161avanja duljine natega kako bi se mogao prilagoditi svakom korisniku. Osim dva osnovna, luk je imao jo\u0161 \u010detiri kota\u010da koja su omogu\u0107avala lak\u0161e napinjanje luka ve\u0107e snage. Luk je imao snagu od 50 do 75 funti, a duljina natega mogla se pode\u0161avati od 28 pa sve do 32 in\u010da. Prema rije\u010dima Viktora Jeromela, strijela ispaljena iz ovog luka, imala je probojnu mo\u0107 ve\u0107u od pu\u0161\u010danog zrna.<\/p>

Goran Kli\u0161ki\u0107 prou\u010davao je ponudu lukova na \u0161tandu Viktora Jeromela, a onda je primijetio jedan koji nije bio izlo\u017een, ve\u0107 je stajao u pozadini. Radilo se o prototipu modela\u00a0Kanja vs Hunter<\/em>\u00a0na kojem su ve\u0107 bile vidljive ogrebotine od prija\u0161njeg kori\u0161tenja. Goran je upitao za cijenu luka, na \u0161to mu je gospodin Jeromel odgovorio da taj luk nije na prodaju. Kada ga je Goran zapitao za\u0161to, od gospodina Jeromela dobio je odgovor: \u201eZato \u0161to je moj. Izradio sam ga za sebe.\u201c Nakon toga Goran vi\u0161e nije htio ni \u010duti za neki drugi luk, odlu\u010dio je imati ba\u0161 taj, prototip. Bio je spreman platiti i vi\u0161u cijenu od one koju je Viktor Jeromel tra\u017eio za ostale modele luka\u00a0Kanja vs Hunter<\/em>. Nakon du\u017eeg nagovaranja, Goran je uspio \u201eslomiti\u201c Viktora Jeromela koji mu je prodao luk po originalnoj cijeni.<\/p>

Taj luk Vilok\u00a0Kanja vs Hunter<\/em>\u00a0Goran je kasnije koristio tijekom obuke Interventnog, odnosno Diverzantskog voda 4. gardijske brigade, a iako nemamo dokaze koji to potkrepljuju, mogu\u0107e je da je luk kori\u0161ten i u borbama u Domovinskom ratu. Danas Goranov luk, zajedno s nosa\u010dem strijela i \u010detirima strijelama za luk bri\u017eno \u010duvamo u Muzeju Domovinskog rata u Splitu. Uz \u010detiri strijele za luk, na nosa\u010du se nalaze i dvije strijele za samostrel, \u0161to ukazuje na to da se Goran i njime slu\u017eio u Domovinskom ratu, me\u0111utim u nedostatku samostrela, to se ne mo\u017ee sa sigurno\u0161\u0107u potvrditi.<\/p>

Jo\u0161 jedan luk modela\u00a0Kanja vs Hunter<\/em>\u00a0u vlasni\u0161tvu je gospodina Jurice \u017ditka Forempohera koji je kontaktirao s muzejom i podijelio s nama snimku na kojoj se mo\u017ee vidjeti upotreba luka\u00a0Kanja vs Hunter\u00a0<\/em>tijekom borbe u Domovinskom ratu te usput izrazio \u017eelju da svoj luk donira Muzeju Domovinskog rata u Splitu. Ovu priliku koristimo da pozovemo sve koji posjeduju i \u00a0voljni su donirati materijale koji svjedo\u010de o upotrebi luka ili samostrela u Domovinskom ratu da kontaktiraju muzej putem e-maila ili mre\u017enih stranica kako bismo dodatno obogatili pri\u010du o ovom nesvakida\u0161njem oru\u017eju u suvremenom ratovanju.<\/p>

\u00a0<\/p>

Objavljeno u: Vojna povijest, broj 118, sije\u010danj 2021.<\/p>\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t

\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t