{"id":19871,"date":"2022-03-08T19:09:57","date_gmt":"2022-03-08T19:09:57","guid":{"rendered":"https:\/\/studioeditori.com\/putnikovic\/?page_id=19871"},"modified":"2022-03-29T20:18:18","modified_gmt":"2022-03-29T20:18:18","slug":"sto-je-zadruga","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/studioeditori.com\/putnikovic\/sto-je-zadruga\/","title":{"rendered":"\u0160TO JE ZADRUGA?"},"content":{"rendered":"\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t

PZ PUTNIKOVI\u0106<\/p>\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t

\n\t\t\t\t\t

Zadruga<\/h1>\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t
\u00a0<\/div>

Zadruga je dragovoljno, otvoreno, samostalno i neovisno dru\u0161tvo kojim upravljaju njezini \u010dlanovi, a svojim radom i drugim aktivnostima ili kori\u0161tenjem njezinih usluga, na temelju zajedni\u0161tva i uzajamne pomo\u0107i ostvaruju, unapre\u0111uju i za\u0161ti\u0107uju svoje pojedina\u010dne i zajedni\u010dke gospodarske, ekonomske, socijalne, obrazovne, kulturne i druge potrebe i interese i ostvaruju ciljeve zbog kojih je zadruga osnovana.<\/span><\/p><\/div>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t

\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t

Tko je zadrugar?<\/h2>\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

Zadrugar je fizi\u010dka ili pravna osoba koja u cijelosti ili djelomi\u010dno posluje putem zadruge, tj. ona osoba koja putem zadruge prodaje svoje proizvode, odnosno usluge, nabavlja proizvode ili koristi usluge potrebne za obavljanje svoje djelatnosti ili na drugi na\u010din neposredno sudjeluje u ostvarivanju ciljeva radi kojih je zadruga osnovana.<\/span><\/p><\/div>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t

\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\"\"\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t

Message from Villenoir<\/p>\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t

\n\t\t\t\t\t

Zadrugarstvo u Republici Hrvatskoj\u200b<\/h2>\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

Zadrugarstvo se na podru\u010dju dana\u0161nje Hrvatske po\u010delo razvijati pod utjecajem zadru\u017ene prakse, koja je dolazila iz Europe. Po\u010detkom 20. stolje\u0107a zadrugarstvo je postalo sna\u017ean gospodarski sustav. U tom vremenu na podru\u010dju dana\u0161nje Hrvatske djelovalo je vi\u0161e od 1500 zadruga s oko 250.000 zadrugara.<\/span> Zadrugarstvo se razvijalo i i<\/span>zme\u0111u dva rata. Hrvatske selja\u010dke zadruge djelovale su putem Sredi\u0161njeg saveza hrvatskih selja\u010dkih zadruga u Zagrebu, gospodarske zadruge u okviru Hrvatsko-slavonskog gospodarskog dru\u0161tva u Zagrebu, zadruge gospodrske sloge u okviru Saveza zadruga gospodarske sloge. Najve\u0107i broj zadruga u Dalmaciji bile su \u010dlanice Zadru\u017enog saveza u Splitu. Nakon 2. svjetskog rata zadrugarstvo prolazi dva posebno te\u0161ka razdoblja. Prvi je bio krajem 40-ih godina, kada se provodi kolektivizacija po uzoru na tada\u0161nji Sovjetski Savez. Zadrugarstvo gubi svoje izvorne osobine. Nakon napu\u0161tanja kolektivizacije ve\u0107 po\u010detkom 50-ih godina dolazi do ponovnog uzleta zadrugarstva u Hrvatskoj. Osnivaju i ja\u010daju zadruge razli\u010ditih profila, osnivaju se zadru\u017eni i zadru\u017eni poslovni savezi, te posebno zadru\u017eno \u0161tedioni\u010darstvo i bankarstvo. Drugo za zadrugarstvo te\u0161ko razdoblje po\u010dinje \u0161ezdesetih godina, kada se ponovo marginalizira zadru\u017eni gospodarski sustav. Donose se politi\u010dke i zakonske mjere kojima se ukidaju zadru\u017eni savezi, zadru\u017eni bankarski sustav, te zemlji\u0161te, prehrambeni i drugi pogoni prenose kombinatima dru\u0161tvenog sektora poljoprivrede i prehrambene industrije, koji postaju nositelji razvoja u poljoprivredi. Takvo stanje ostaje sve do devedesetih godina. U to vrijeme, u Hrvatskoj djeluje oko 200 poljoprivrednih zadruga. Nakon uspostave samostalne hrvatske dr\u017eave, ne afirmira se odnos prema zadrugarstvu.\u00a0<\/span><\/p>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t

\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

Zadruge se identificiraju kao institucije biv\u0161eg socijalisti\u010dkog sustava. Ipak, zahvaljuju\u0107i ponajvi\u0161e aktivnostima Hrvatskog poljoprivrednog\u00a0zadru\u017enog saveza, Hrvatski Sabor donosi Zakon o zadrugama 1995. godine, kao osnovu za opstanak i razvoj zadrugarstva u Hrvatskoj. U sljede\u0107ih dvadeset godina,<\/span> zakon se mijenjao se \u010dak pet puta. Zadruga se formalno definira kao specifi\u010dan gospodarski subjekt, koji se zasniva na me\u0111unarodnim zadru\u017enim na\u010delima (dobrovoljnom i otvorenom \u010dlanstvu, demokratskom nadzoru \u010dlanstva i dr.), ali se ta na\u010dela jasnije i detaljnije trebaju razraditi, pa je i njihova primjena u praksi izostala. Nedostaci u pogledu zakonskog okvira doprinijeli su kontinuiranom slabljenju ekonomske mo\u0107i poljoprivrednih zadruga, \u0161to je imalo utjecaja na smanjenje poljoprivredne proizvodnje i sporiji razvoj ruralnog podru\u010dja, a moglo je utjecati i na ubrzanje procesa depopulacije u svim krajevima Hrvatske.<\/span><\/p><\/div>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t

\n\t\t\t\t\t\t\t
<\/div>\n\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t

Dugogodi\u0161nja tradicija<\/p>\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t

\n\t\t\t\t\t

Ru\u010dno brano
s ljubavlju stvoreno<\/h1>\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t

Zadrugarstvo Dalmacije<\/h2>\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

Podru\u010dje Dalmacije plodno je tlo za razvoj zadrugarstva zbog gospodarski te\u0161kih vremena kroz povijest pro\u017eetih raznim sukobima i ratovima, geografskih karakteristika tla u kr\u0161u i kamenu, te osiroma\u0161enog puka, koji je rano shvatio da samo u zajednici mo\u017ee biti ja\u010di i oduprijeti se raznim nevoljama.<\/span><\/p><\/div>

Prete\u010de prvih zadruga u svijetu mo\u017eemo prona\u0107i upravo u Dalmaciji. U 16. stolje\u0107u sve\u0107enici glagolja\u0161i, bje\u017ee\u0107i iz Poljica pred Turcima, do\u0161li su na pustinjski predio Blaca na otoku Bra\u010du, gdje su u blizini \u0161pilje Ljubovitica podignuli samostan i gospodarske zgrade. Uskoro se po\u010dinju baviti i poljodjeljstvom, saditi masline, lozu i drugo vo\u0107e i povr\u0107e, a u kamenim ko\u0161nicama \u010duvaju p\u010dele. <\/span>1590. godine u samostanu je utemeljena zajednica (dru\u017eba) otvorena i za svjetovne osobe, a sama dru\u017eba temeljila se na na\u010delima ravnopravnosti, uzajamnosti, moralnosti, socijalne sigurnosti i zajedni\u010dkog odlu\u010divanja, koja se kasnije prepoznaju kao temeljna zadru\u017ena na\u010dela.<\/span><\/p><\/div>

Ideja zadrugarstva u Dalmaciji nailazi na plodno tlo nedugo nakon osnivanja prvih zadruga u Engleskoj, Francuskoj, Njema\u010dkoj i Italiji. Prva zadruga u Dalmaciji, osnovana je u Kor\u010duli 1864. godine, pod nazivom Blagajnica uzajamne vjeresije. Blagajnica uzajamne vjeresije bila je prvijenac u Dalmaciji i me\u0111u prvima u Hrvatskoj, pa mnogi dr\u017ee Kor\u010dulu kolijevkom dalmatinskog zadrugarstva. U Zadru je 1874. godine osnovana zadruga pod nazivom Dru\u0161tvo za lov spu\u017eava za pranje i koralje, a nekoliko mjeseci kasnije u Makarskoj je registrirana i Uljarska dru\u017eba makarsko-primorska, s ograni\u010denim jamstvom.\u00a0 Iako se ovi oblici udru\u017eivanja, zbog nedostatka odgovaraju\u0107eg zakona o zadrugama, isprva nisu nazivali zadrugama, nema sumnje da se radilo upravo o zadrugama. Na to ukazuju i osnovna zadru\u017ena na\u010dela na kojima su temeljili svoje djelovanje: na\u010dela samopomo\u0107i, jednakosti, uzajamnosti, dobrovoljnosti, demokratskih izbora te posebno moralnosti.<\/span><\/p><\/div>

Danas na podru\u010dju Dalmacije djeluje 396 zadruga koje okupljaju 7458 zadrugara, te zapo\u0161ljavaju 787 ljudi.<\/span><\/p><\/div>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t

\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t

PZ Putnikovi\u0107<\/p>\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t

\n\t\t\t\t\t

ZADRUGARSTVO PUTNIKOVI\u0106A<\/h2>\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

Mnoga mala dalmatinska mjesta \u017eive uvelike zaslugom tamo\u0161njih zadruga, jer one imaju va\u017enu ulogu za gospodarski \u017eivot mjesta. Iako posluju na tr\u017ei\u0161tu i nastoje ostvariti dobre poslovne rezultate i osigurati svoj opstanak i kontinuiran razvoj, cilj im nije isklju\u010divo profit, ve\u0107 imaju izra\u017eenu i socijalnu komponentu.<\/span><\/p><\/div>

Po\u010deci zadrugarstva u Putnikovi\u0107u se\u017eu u daleku 1911. godinu kada je osnovana zadruga kao blagajna uzajamne pomo\u0107i koja je djelovala do pred po\u010detak Drugog svjetskog rata. 1946. godine osniva se i registrira Poljoprivredna zadruga \u201ePutnikovi\u0107\u201c koja bez prekida djeluje do danas. Sama vinarija je izgra\u0111ena 1965. godine.<\/span><\/p>

Bavljenje vinogradarstvom i vinarstvom vi\u0161estoljetna je tradicija Pelje\u0161ca i izvor egzistencije ve\u0107ine stanovnika. Tako je i djelovanje zadruge bazirano na vinogradarstvu i vinarstvu kao osnovnoj djelatnosti. Vrhunska kvaliteta gro\u017e\u0111a, sorte plavac mali, omogu\u0107uje proizvodnju nadaleko poznatih vina, \u0161to ovoj vinariji daje posebno mjesto u hrvatskoj vinskoj ponudi.<\/span><\/p><\/div><\/div>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t

\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

Mnoga mala dalmatinska mjesta \u017eive uvelike zaslugom tamo\u0161njih zadruga, jer one imaju va\u017enu ulogu za gospodarski \u017eivot mjesta. Iako posluju na tr\u017ei\u0161tu i nastoje ostvariti dobre poslovne rezultate i osigurati svoj opstanak i kontinuiran razvoj, cilj im nije isklju\u010divo profit, ve\u0107 imaju izra\u017eenu i socijalnu komponentu.<\/span><\/p><\/div>

Po\u010deci zadrugarstva u Putnikovi\u0107u se\u017eu u daleku 1911. godinu kada je osnovana zadruga kao blagajna uzajamne pomo\u0107i koja je djelovala do pred po\u010detak Drugog svjetskog rata. 1946. godine osniva se i registrira Poljoprivredna zadruga \u201ePutnikovi\u0107\u201c koja bez prekida djeluje do danas. Sama vinarija je izgra\u0111ena 1965. godine.<\/span><\/p>

Bavljenje vinogradarstvom i vinarstvom vi\u0161estoljetna je tradicija Pelje\u0161ca i izvor egzistencije ve\u0107ine stanovnika. Tako je i djelovanje zadruge bazirano na vinogradarstvu i vinarstvu kao osnovnoj djelatnosti. Vrhunska kvaliteta gro\u017e\u0111a, sorte plavac mali, omogu\u0107uje proizvodnju nadaleko poznatih vina, \u0161to ovoj vinariji daje posebno mjesto u hrvatskoj vinskoj ponudi.<\/span><\/p><\/div><\/div>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t

\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
<\/div>\n\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

PZ PUTNIKOVI\u0106 Zadruga \u00a0 Zadruga je dragovoljno, otvoreno, samostalno i neovisno dru\u0161tvo kojim upravljaju njezini \u010dlanovi, a svojim radom i drugim aktivnostima ili kori\u0161tenjem njezinih usluga, na temelju zajedni\u0161tva i…<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"parent":0,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"footnotes":""},"class_list":["post-19871","page","type-page","status-publish","hentry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/studioeditori.com\/putnikovic\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/19871","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/studioeditori.com\/putnikovic\/wp-json\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/studioeditori.com\/putnikovic\/wp-json\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/studioeditori.com\/putnikovic\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/studioeditori.com\/putnikovic\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=19871"}],"version-history":[{"count":40,"href":"https:\/\/studioeditori.com\/putnikovic\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/19871\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":20586,"href":"https:\/\/studioeditori.com\/putnikovic\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/19871\/revisions\/20586"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/studioeditori.com\/putnikovic\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=19871"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}