Skip to content Skip to footer

PZ PUTNIKOVIĆ

Zadruga

 

Zadruga je dragovoljno, otvoreno, samostalno i neovisno društvo kojim upravljaju njezini članovi, a svojim radom i drugim aktivnostima ili korištenjem njezinih usluga, na temelju zajedništva i uzajamne pomoći ostvaruju, unapređuju i zaštićuju svoje pojedinačne i zajedničke gospodarske, ekonomske, socijalne, obrazovne, kulturne i druge potrebe i interese i ostvaruju ciljeve zbog kojih je zadruga osnovana.

Tko je zadrugar?

Zadrugar je fizička ili pravna osoba koja u cijelosti ili djelomično posluje putem zadruge, tj. ona osoba koja putem zadruge prodaje svoje proizvode, odnosno usluge, nabavlja proizvode ili koristi usluge potrebne za obavljanje svoje djelatnosti ili na drugi način neposredno sudjeluje u ostvarivanju ciljeva radi kojih je zadruga osnovana.

Message from Villenoir

Zadrugarstvo u Republici Hrvatskoj​

Zadrugarstvo se na području današnje Hrvatske počelo razvijati pod utjecajem zadružne prakse, koja je dolazila iz Europe. Početkom 20. stoljeća zadrugarstvo je postalo snažan gospodarski sustav. U tom vremenu na području današnje Hrvatske djelovalo je više od 1500 zadruga s oko 250.000 zadrugara. Zadrugarstvo se razvijalo i između dva rata. Hrvatske seljačke zadruge djelovale su putem Središnjeg saveza hrvatskih seljačkih zadruga u Zagrebu, gospodarske zadruge u okviru Hrvatsko-slavonskog gospodarskog društva u Zagrebu, zadruge gospodrske sloge u okviru Saveza zadruga gospodarske sloge. Najveći broj zadruga u Dalmaciji bile su članice Zadružnog saveza u Splitu. Nakon 2. svjetskog rata zadrugarstvo prolazi dva posebno teška razdoblja. Prvi je bio krajem 40-ih godina, kada se provodi kolektivizacija po uzoru na tadašnji Sovjetski Savez. Zadrugarstvo gubi svoje izvorne osobine. Nakon napuštanja kolektivizacije već početkom 50-ih godina dolazi do ponovnog uzleta zadrugarstva u Hrvatskoj. Osnivaju i jačaju zadruge različitih profila, osnivaju se zadružni i zadružni poslovni savezi, te posebno zadružno štedioničarstvo i bankarstvo. Drugo za zadrugarstvo teško razdoblje počinje šezdesetih godina, kada se ponovo marginalizira zadružni gospodarski sustav. Donose se političke i zakonske mjere kojima se ukidaju zadružni savezi, zadružni bankarski sustav, te zemljište, prehrambeni i drugi pogoni prenose kombinatima društvenog sektora poljoprivrede i prehrambene industrije, koji postaju nositelji razvoja u poljoprivredi. Takvo stanje ostaje sve do devedesetih godina. U to vrijeme, u Hrvatskoj djeluje oko 200 poljoprivrednih zadruga. Nakon uspostave samostalne hrvatske države, ne afirmira se odnos prema zadrugarstvu. 

Zadruge se identificiraju kao institucije bivšeg socijalističkog sustava. Ipak, zahvaljujući ponajviše aktivnostima Hrvatskog poljoprivrednog zadružnog saveza, Hrvatski Sabor donosi Zakon o zadrugama 1995. godine, kao osnovu za opstanak i razvoj zadrugarstva u Hrvatskoj. U sljedećih dvadeset godina, zakon se mijenjao se čak pet puta. Zadruga se formalno definira kao specifičan gospodarski subjekt, koji se zasniva na međunarodnim zadružnim načelima (dobrovoljnom i otvorenom članstvu, demokratskom nadzoru članstva i dr.), ali se ta načela jasnije i detaljnije trebaju razraditi, pa je i njihova primjena u praksi izostala. Nedostaci u pogledu zakonskog okvira doprinijeli su kontinuiranom slabljenju ekonomske moći poljoprivrednih zadruga, što je imalo utjecaja na smanjenje poljoprivredne proizvodnje i sporiji razvoj ruralnog područja, a moglo je utjecati i na ubrzanje procesa depopulacije u svim krajevima Hrvatske.

Dugogodišnja tradicija

Ručno brano
s ljubavlju stvoreno

Zadrugarstvo Dalmacije

Područje Dalmacije plodno je tlo za razvoj zadrugarstva zbog gospodarski teških vremena kroz povijest prožetih raznim sukobima i ratovima, geografskih karakteristika tla u kršu i kamenu, te osiromašenog puka, koji je rano shvatio da samo u zajednici može biti jači i oduprijeti se raznim nevoljama.

Preteče prvih zadruga u svijetu možemo pronaći upravo u Dalmaciji. U 16. stoljeću svećenici glagoljaši, bježeći iz Poljica pred Turcima, došli su na pustinjski predio Blaca na otoku Braču, gdje su u blizini špilje Ljubovitica podignuli samostan i gospodarske zgrade. Uskoro se počinju baviti i poljodjeljstvom, saditi masline, lozu i drugo voće i povrće, a u kamenim košnicama čuvaju pčele. 1590. godine u samostanu je utemeljena zajednica (družba) otvorena i za svjetovne osobe, a sama družba temeljila se na načelima ravnopravnosti, uzajamnosti, moralnosti, socijalne sigurnosti i zajedničkog odlučivanja, koja se kasnije prepoznaju kao temeljna zadružna načela.

Ideja zadrugarstva u Dalmaciji nailazi na plodno tlo nedugo nakon osnivanja prvih zadruga u Engleskoj, Francuskoj, Njemačkoj i Italiji. Prva zadruga u Dalmaciji, osnovana je u Korčuli 1864. godine, pod nazivom Blagajnica uzajamne vjeresije. Blagajnica uzajamne vjeresije bila je prvijenac u Dalmaciji i među prvima u Hrvatskoj, pa mnogi drže Korčulu kolijevkom dalmatinskog zadrugarstva. U Zadru je 1874. godine osnovana zadruga pod nazivom Društvo za lov spužava za pranje i koralje, a nekoliko mjeseci kasnije u Makarskoj je registrirana i Uljarska družba makarsko-primorska, s ograničenim jamstvom.  Iako se ovi oblici udruživanja, zbog nedostatka odgovarajućeg zakona o zadrugama, isprva nisu nazivali zadrugama, nema sumnje da se radilo upravo o zadrugama. Na to ukazuju i osnovna zadružna načela na kojima su temeljili svoje djelovanje: načela samopomoći, jednakosti, uzajamnosti, dobrovoljnosti, demokratskih izbora te posebno moralnosti.

Danas na području Dalmacije djeluje 396 zadruga koje okupljaju 7458 zadrugara, te zapošljavaju 787 ljudi.

PZ Putniković

ZADRUGARSTVO PUTNIKOVIĆA

Mnoga mala dalmatinska mjesta žive uvelike zaslugom tamošnjih zadruga, jer one imaju važnu ulogu za gospodarski život mjesta. Iako posluju na tržištu i nastoje ostvariti dobre poslovne rezultate i osigurati svoj opstanak i kontinuiran razvoj, cilj im nije isključivo profit, već imaju izraženu i socijalnu komponentu.

Počeci zadrugarstva u Putnikoviću sežu u daleku 1911. godinu kada je osnovana zadruga kao blagajna uzajamne pomoći koja je djelovala do pred početak Drugog svjetskog rata. 1946. godine osniva se i registrira Poljoprivredna zadruga „Putniković“ koja bez prekida djeluje do danas. Sama vinarija je izgrađena 1965. godine.

Bavljenje vinogradarstvom i vinarstvom višestoljetna je tradicija Pelješca i izvor egzistencije većine stanovnika. Tako je i djelovanje zadruge bazirano na vinogradarstvu i vinarstvu kao osnovnoj djelatnosti. Vrhunska kvaliteta grožđa, sorte plavac mali, omogućuje proizvodnju nadaleko poznatih vina, što ovoj vinariji daje posebno mjesto u hrvatskoj vinskoj ponudi.

Mnoga mala dalmatinska mjesta žive uvelike zaslugom tamošnjih zadruga, jer one imaju važnu ulogu za gospodarski život mjesta. Iako posluju na tržištu i nastoje ostvariti dobre poslovne rezultate i osigurati svoj opstanak i kontinuiran razvoj, cilj im nije isključivo profit, već imaju izraženu i socijalnu komponentu.

Počeci zadrugarstva u Putnikoviću sežu u daleku 1911. godinu kada je osnovana zadruga kao blagajna uzajamne pomoći koja je djelovala do pred početak Drugog svjetskog rata. 1946. godine osniva se i registrira Poljoprivredna zadruga „Putniković“ koja bez prekida djeluje do danas. Sama vinarija je izgrađena 1965. godine.

Bavljenje vinogradarstvom i vinarstvom višestoljetna je tradicija Pelješca i izvor egzistencije većine stanovnika. Tako je i djelovanje zadruge bazirano na vinogradarstvu i vinarstvu kao osnovnoj djelatnosti. Vrhunska kvaliteta grožđa, sorte plavac mali, omogućuje proizvodnju nadaleko poznatih vina, što ovoj vinariji daje posebno mjesto u hrvatskoj vinskoj ponudi.